Adunaaru anndataako (Le monde est inconnu) Aysata Aamadu Siise e Haawa Amiiri Duwansa Un livre de contes, proverbes, etc. Ecrit par Aysata Aamadou Cissé Raconter par Hawa Amiri de Douentza © Tous droits réservés, 2001 Dépôt : MELM, B.P. 33 Sévaré Jannde Fulfuldé, B.P. 34 Sévaré Puɗɗooɗe: Miɗo winnda dewtere ndee fewtude e tokara am Ay Daado, abbam e mammam. Haawa Amiiri Duwansa pillaniiɗo kam ɗii fillaaji e puri. Teddungal manngal e MELM e PDI-MELM laatiiɓe sabaabu faa dewtere ndee waɗee. Mi barkinii sanne Aminata Sidibe (Anne Lise), Abdullaayi Bari (Morten) e Umaru Siise (Ingvald Frøyen), hooreejo PDI-MELM Alayiɗi Bari, Bookar Ba, Mawluudu Dikko, balluɗo kam e gollidiiɓe am fuu e ley porojee oo. Aysata Aamadu Siise Hammadiyel kinkeƴuru Ɗum waɗiino debbo gooto e gorum, debbo oo haamili tan gorko oo ɲawi, o wii o hulii! So o maayii, so debbo oo ana rima fuu hippa la'al kirtorgal makko ngal de o rima, so suka oo gorko duu o inndira ɗum Hammadiyel kinkeƴuru. O waɗi non. Ko suka oo mawni ɗum, o wii inniiko: • Ko tawu-mi abba ana golla? Inna oo wii: • Abba maa o donsanke. Cukalel ngel ɓami malfa abba mum, fiɗi lelli, jaawle e kulle ladde hokki inna mum faa ɓe ɲaama. Amiiri wuro ngoo duu ana wiyee Hammadi Arɗo, omo jogii ndawwal, so ngal warii e boɓi fuu neɗɗo suusaa riiwde ngal faa ngal haara, so gawri maa timmi fuu timmii, walaa ko mbaaw-ɗaa, sabi riiwataake Amiiri jey ngal. Ɲannde wootere ndawwal ngal wari watti hundoko mum e ley wowru inna Hammadiyel kinkeƴuru, inna oo huli, seli unde faa o wari, o wii: • Inne, ko saabi a riiwataa foondu nduu ana ɲaama gawri maa? Inna oo wii: • Miɗa hula, ɗum ndawwal Amiiri. Hammadiyel kinkeƴuru fii ndawwal, nanngi ngal, hirsi, hokki inna mum defa. Kaɲum duu ana defa tan ana henta nebbam ana watta e looɗe. Hiiri ndawwal ngal wartaali, inna Hammadi Arɗo yalti ana tewta faa futoro, o yiitaayi. Nden o noddi garibaaɓe, o wii: • Njaa garbinowa e ley cuuɗi faa o faama homo hirsi ndawwal ɓiyiiko ngal. Non gariibu gooto wari ɗo Hammadiyel kinkeƴuru, inniiko wii: • Alla new gariibu Tan o wii: • Ko saabi? • Alla kaa newii, sabi mi warii ndawwal Amiiri annii tew faa heewi. O tacci tew, o hokki gariibu oo. Kam duu holloy inna Amiiri. O warti fajiri faa o taƴora ɗum, o yehi suudu Hammadiyel kinkeƴuru o tawaay oon ton, o wii inna mum: • Yalla maataay nebbam ndawwal faa o watta e nowru taaniiko? Inna oo wii: • Maataay! O wari faa o yalta fuu o hawri e Hammadiyel, wii: • Ee! Inne kori jam waddi maa faa gaa. O wii: • Ɓinngel mon nowru mum naawata, de sabi a donsanke ngar-mi ndaardude ma nebbam ndawwal. Inna maa wii: Walaa! Hammadiyel, wii: • Inne war heey! Njehen faa mi hokke. Inna Amiiri yehi, Hammadiyel nanngi mo wari mo. O ɲowi daage o watti ɗum ton. Gujjo ana hetti e maɓɓe, o acci faa jemma hejjere o noddi gen gujjo oo, o wii: • War nanngu. o nanngi o resowi tew inna Amiiri ley faddaare faa e ley leeso. Nde gorko oo wari nden, o wii: • Hannden kaa mi heɓaali fay huunde. Debbo oo wii: • Anndan Alla faddaare huurnde keɓu-ɗaa de a wii a heɓaali. Gorko oo wemmbaa, o wii debbo oo wadda ɗum, o waddi, ɓe itti, ɓe tawi inna Amiiri. Ɓe mbii ɓe mbonii! Sabi ɓe mbarete. Debbo oo wii: • En ɓaman ko njogi-ɗen fuu e aduna kokken Hammadiyel faa bilta en e bonnde ndee. Ɓe njehi ɓe kaalani mo ɓe kokki mo. O nanngi fuu, jawdi ndii e maayɗo oo. Faa hiiri, futoro wari, o yehi caggal ngenndi o tawi ton ittooɓe njumndi, o waɗi daande makko hono daande debbo, o wii: • Jam hiiri kokkeree kam njumndi Ɓe mbii: • Aan homo? O wii: Miin inna Hammadi Arɗo. • Min kokkataa! Ko min kokki Amiiri ɗum fuu heƴataa faa ngaraa gaa mbeeraa min. O wii: • Miin so on kokkaay kam tan mi maayan. Ɓe mbii: • Maayu! Tan Hammadiyel faɗɗi inna Amiiri, hono ko o wii o maaya ɗum: • O maayi! Ɓe ngari ɓe tawi omo fukkii. Ɓe kuli, ɓe mbii: • So miɗen anndi a maayan, min kokkerete njumndi ndii fuu. Tan ɓe mbii: • En mbarete en fuu. Gooto e maɓɓe wii: • Njehen to Hammadiyel kam tan waawi biltude en e ndee bonnde. Ɓe njehi ɓe kokki Hammadiyel ko ɓe njogii fuu e aduna faa nannga tew inna Amiiri oo e junngo maɓɓe. Hammadiyel wii wooɗi, nanngi maayɗo oo resi. O yehi to Amiiri, o wii: • Tokara, mi nanii ndawwal maa lallii, inna maa lallii. Tokara, ɗaana ɲalooma de ndoomaa suudu maa jemma, ko maatu-ɗaa fuu piɗaa. O wii: • Wooɗi! Tan o waɗi non. Hammadiyel ɓami tew inna Amiiri, wari galle Amiiri ley jemma waɗi koso-koso Amiiri ɗojjini malfa mum, fiɗi ɓanni inna oo heɓi ɗum ɓecce, o fukkini ɗum, o dilli. Fajiri wari, Amiiri wii: • Hankin mi fiɗii huunde kaa mi anndaa ko ɗum. Ɓe tawi inniiko, o ɓami ɗum, o irowi ɗum. Amiiri wii ɗum golle Hammadiyel, noddanee kam o wara. Hammadiyel kam wari inniiko e ndawwal makko. Hammadiyel wii: • Ngoonga, sabi ndawwal ngal ɲaami gawri innam, mi warii ngal, inna maa wari martude kumpa, mi warii ɗum. Amiiri lamndii hono o haani waɗeede. Ɓee mbii o hirsee. Ɓee mbii o hettee kusel kusel. Ɓee mbii o duppee, mo waree. Hammadiyel lamdii yalla ana waawi haalude, ɓe mbii omo waawi. O wii: • Maayo men ngoo, won naɗɗo e maggo so yalti abada? Ɓe mbii: • Walaa. O wii: • Amiiri, kokkaa maccuɓe maa ɓee ngaari ɓe kaɓɓa kam faa mi yoora, ɓe pukkina kam daande maggo ɓe ɲaama tew nagge oo faa ɓe kaara, ɓe kunca kam ɓe paɗɗa kam e ley maggo. Maccuɓe fuu mbii: • Ngoonga, ngoonga! Ɓe ngarri non. Hammadiyel ana fukkii daande maayo ngoo ana doomi. Faa gorko goɗɗo feri wuro muɓɓen, sabi mawniiko laaminoo ko oon maayi ɗum omo haanunoo laamaade, kaa wuro ngoo wii Hammadi amiiri maayɗo oo ɓurani ɗum, tan o ɓerni o feri. O tawi Hammadiyel ana haɓɓaa ana fukkii. O maati koyɗe puccu gorko oo fuu, o fuɗɗi wullude, o wii: • Mi laamataako dee kinaa mi laamoo, mi waawaa ittude jakka, mi waawaa ittude muddi, de so mi laamaaki fuu, on paɗɗan kam e ley maayo. Gorko oo nani, darii, wii kam kaa ana yiɗi laamaade. Hammadiyel wii: • Humtan faa mi haɓɓe tan. Ɓe ngaɗi non. Hammadiyel hooƴi puccu makko waɗɗii, wii mo: • So ɓe ngari fuu mbiyaa: Miɗe laamoo, tan ɓe kumtete laamowo-ɗaa wuro ngoo. O wii: • Wooɗi. Nde maccuɓe ɓee tilii ɲaamde ngari kunci mo, o wii: • Miɗo laamoo Ɓe nootaaki, ɓe paɗɗi mo ley maayo, ɓe mbii: • O haanɗii. Hammadiyel hooti suudu muɓɓen ina ɲaama, ana ɲammina puccu mum, faa ɓe payi sanne. Njumndi ndi o heɓunoo ndii, o wii inniiko: • Moƴƴinanam jiminta maaro e jiminta gawri. Ɲannde wootere o pari puccu makko faa gasi, o watti jiminta oo e ley danngaaji puccu makko. O yehi suudu Amiiri. Puccu kuu fayi faa ana hulɓinii. O wii cile tati: • Assalaamu aleykum tokara Amiiri nootii, o wii ɗum: • Puccu kuu yo ndoontoori laakara O hokki ɗum jiminta maaro, o wii ɗum: • Oo dumo maaro O jiminta gawri oo, o wii: • Dumo mbayeeri, kaa mi heɓaali dumo gawri, sabi rewɓe cottaali gawri. Saaraaɓe maa ɓee ana njiɗi yiide ma. O wii: • Hono ngaɗan-mi? O wii: • Kokkaa maccuɓe maa ɓee ngaari, ɲaama, paɗɗe e ley maayo a yiidan e laakaraa a yiyan inna maa e abba maa. O wii: • Wooɗi. O waɗi non, ɓe paɗɗi mo e ley maayo. Tan Hammadiyel warti suudu, o wii: • Abada on njiyaay maayɗo so warti, nii mo warti! O wii: • Amiiri maayii. Mo jokkaay kam fuu, mi waran ɗum. O laatii Amiiri. O ɓamti rewɓe Amiiri, suudu Amiiri nduu o watti inniiko, o laamii wuro ngoo! Debbo e ɓiyum debbo Waɗiino e jamaanuuji, debbo gooto e gorum ana ngondi, kaa ko debbo oo rimi fuu, gorko oo ɲaaman. Faa ɲannde wootere o rimi ɓiɗɗo debbo, o wii gorko oo: • Sabi Alla accanam ngel kaa, faa mi yiya engel ŋaara. • Haya so ngel waawi fuu, mi ɲaaman ngel. Worri non, faa ngel waawi ŋaarude, gorko oo wii: • Sarti oo yottike, mi ɲaaman ngel. Inniigel oo wii mo kasen: • Accanam mi yiya engel surbinɗina, sabi abada mi yiyaayi ɓiyam surba. Ɗum welaali gorko oo, kaa o hulii gite debbo oo, o wii o jaɓii. Nii debbo oo haaldi e baylo sehana ɗum leggel ɗo suka oo waawi naatude. Inna oo soodi kaŋŋe, cardi e kaddule faa keewi, o watti e ley leggel ngel. Ko ngel surbinɗini koo, abba oo wii: • So weetii fuu mi teenoya leɗɗe, de mi warta mi ɲaama cukalel am ngel. Debbo oo wii: • Mi jaɓii. Fajiri law gorko oo dawi teenoyde leɗɗe faa wara ɲaama ɓiyum oo. Debbo oo wii ɓiyum oo naata ley leggel ngel de doga, sabi so abba mum tawii ɗum ɗoo fuu, ɲaaman ɗum. • Ɗo njaa-ɗaa fuu mbiyaa: «Giɗo Alla ɗo leggel ɓaaroo.» Suka oo wii wooɗi, o waynondiri e inniiko, o dilli faa abada. Debbo oo dogi, naati ley wuro, soodi mbeewa paynga faa sanne, o hirsi nga, o defi faa ɓenndi, mukisii. Nde gorko oo wartunoo teenoyde ndee tawi tampii, yolbii faa sanne. Ndeen debbo oo wii mo: Mi heppii ma, mi hirsanii ma suka oo, mi defii faa ɓenndii. Ɗum weli gorko oo sabi tawii yolbii sanne, o ɲaami, kaa o wii: • Tew oo walaa dakam sabi suka oo ƴaanɗii. Kaa o annditaali ɗum tew mbeewa. Suka oo caggal wittii, yehi e wuro wooto, wii: • Giɗo Alla ɗo leggel ɓaaroo. Neɗɗo gooto wii mo: • Ya suudu Amiiri. Mo yehi, mo lamndii Amiiri, o hollaa, o tawi ton inna mum, o wii noon, inna oo wii mo: • War, doomu faa Amiiri wara, so mo jaɓii tan gasii. Ko Amiiri wari koo, inna mum haalani ɗum haala suka oo. O wii: • So o jaɓii, so tawii puccu am kuu ana silla fuu, mo yalta ku silla dow makko, so ɲallooɓe am ɓee ana tutta, naa ana kaartoo tutta dow makko. So mo jaɓii ɗum nii, annii, o heddoo ɗoo, so mo jaɓaali ɗum duu, mo yalta suudu am nduu. Leggel jaabii, wii: • Mi jaɓii abba. Mo worri non ley galle Amiiri oo, faa ɲannde wootere, wiyaa: Kuurtungu ana waɗa e gure ɓadiiɗe ɗee, Amiiri’en cihe ɓadiiɗe ɗee fuu ngaran, kawra ton. Noon njaatigi leggel oo duu yehi. Leggel wii debbo mawɗo oo ana yiɗi kaɲum duu yaade e kuurtungu oo. Debbo mawɗo oo jaabii, wii: • Miɗo hula, sabi so Amiiri yii ma ton fuu riiwete e galle mum oo. Leggel wii: • O yiyataa kam, sabi kanko, to fijooji e kelle ton mo tawetee, miin to unooɓe e defooɓe ton ngon-mi. Inna Amiiri wii mo: • Wooɗi, tinna pati o yiye. O yehi faa mo ganndii wuro ngoo, o fanti waande, mo yalti ley leggel ngel, mo parii faa gasi, mo watti masiri makko faa mo wooɗi, mo ɓaari leggel ngel e waande ndee, nii tan mo foonndii wuro ngoo to ɲallo Amiiri’en ton jaati. Nde Amiiri njaatigi makko oo soyninoo mo ndee, wii: • Cuggam e surba debbo garoowo ton oo. Amiiri oo immii, sakkitii leggel, joƴƴini mogere mum, hirsani ɗum mbaalu payɗo, ɓe njooɗii eɓe ngaajoo, Amiiri itti hootonnde mum hokki mo, kaa annditaali yalla ɗum leggel. Ɓe ngondi e ɲallo faa hiiri, surba oo wii hootan. Jamaa oo fuu ɗowti ɗum faa anndi ɓadike waande ndee, wii: • Njoppee kam ɗoo. Ɓe kokki mo koyngal tew kirsaandi makko ndii, ɓe mbaynii mo, ɓe mbaylitii. Nde leggel seli yiide ɓe ndee, naati ley leggel mum, dogi faa e debbo mawɗo oo, wii: • Hee yimɓe ton ɓee ana caahii faa sanne! Sabi mi wallii ɓe defude tan, ɓe kokki kam koyngal mbaalu. Debbo mawɗo oo, ɗum weli ɗum faa sanne, wii: • Gasii. Kaa kori Amiiri yihaali ma? O jaabii, o wii: • Mi yaltaali ley kaatane gila njaa-mi. Ko Amiiri warti koo, puccu mum kuu wari faa silla, Amiiri heddii ana duka: • Hoto leggel woni? Puccu kuu annii silla, a yaltataa naa? Leggel dogi warde faa puccu kuu silla dow mum. Inna Amiiri defi tew oo, kaa o haalani Amiiri taakallemme makko hokki mo tew oo, sabi mbaalu mum waati. Ko ɓe ɲaami koo, Amiiri wii: • Inna, dawol hewtike kam, ngaɗanaa kam cobbal so weetii, mi jahoowo caggal maayo. Inna uni gawri faa waɗa cobbal tame. Nde mo tamata ndee, leggel wii: • Accu miin duu mi tama fay so gootel. Inna oo jaɓaali, kaa o siini. Nde inna oo hokkunoo mo ndee, mo tami ɓooɗel gootel, mo tamdi ngel e hootonnde nde Amiiri hokkunoo mo ndee. Caggal weetii, Amiiri oo e jamaa mum ndawi caggal maayo. Fade maɓɓe lummbude maayo ngoo, Amiiri oo wii ɓe: • Taƴen kooƴol de lummben. Amiiri hokki homo fuu ɓoodde, gootel tusukel keddiingel ngel woni ngel leggel tamidi e hootonnde ndee, ɗum laatii ngeɗu Amiiri. Nde mo fecci ngel ndee, mo yii hootonnde ndee, mo ƴeewi faa gasi, mo tawi ɗum hootonnde makko nde mo hokki surba debbo oo jaati ndee. O wii jamaa oo: • Accanon kam hakke, mbirfo-ɗen wuro, sabi hoore am ana naawa kam sanne, mi waawaa yaade. Ɓe coƴƴii. Mo yaafii jamaa oo, o wii inniiko: • Homo tami cobbal ngal? Inna oo huli faa sanne, wii: • Miin jaati tami. O holli ɗum Alla, haala ngoonga; inna oo wii: • Wallaahi mi fenataa ɗum. Ndeen inna oo wii: • Leggel tamii. Amiiri oo wii: • Inna, mi ɓaman Leggel. inna oo yowi junngo mum dow hoore mum ana wulla, ana wiha: • Hammadi am haanɗii. Sabi wii ɓaman Leggel. Amiiri yehi e debbo mawɗo faa lamndoo ɗum hono watta so surba oo yalta ley leggel ngel. Debbo mawɗo oo jaabii, wii: • O waalataa ley maggel. Horu mo, so mo yaltii fuu, kakkilaa, jawdi mawndi ana ley leggel ngel, mbaylaa ndi faa ndi laaɓa, de cumaa leggel ngel. Nde jemma warnoo ndee, Amiiri acci faa Leggel yalti ley leggel ngel fukkii, ɗaanii. Mo warri no debbo mawɗo wiiri mo nii. Surba oo nde ɗemƴii ndee tawi jawdi mum fuu dow daago, leggel ngel sumaama; mo anndi ɗum yo golle Amiiri. Nde weetunoo ndee, inna yii surba e jawdi ndii, o darii omo woma, omo wiya: • Hammadi am huurtinii kaŋŋe, hammadi am huurtinii cardi. Nii Amiiri huurtiniri mo ley galle mum. Sukaaɓe rewɓe taton Ɗum waɗiino, sukaaɓe rewɓe taton: Diko, Kummbo e Penndo. Eɓe kiira jemma faa Diko oo wii: • Miin kaa, Alla wan mi laatoo gen moƴƴinoowo buuru Amiiri oo. Kummbo oo duu wii: • Miin kaa, mi laatoo gen Amiiri oo jaati ɓurani kam. Penndo oo duu jaabii: • Miin duu, mi laatoo gen duppoowo tew makko tan, mi ɲaama tew faa mi haara. Amiiri wuro oo duu jemma fuu ana yiiloo ley wuro faa nana ko yimɓe wuro kaalata e mum. Tan o nani ko sukaaɓe rewɓe taton ɓee kaali. Nde weeti nden, o neli maccuɗo makko nodda ɓe ngara. Ɓe ngari, o wii ɓe pilloo ko homo fuu haalnoo. Nden o warri non: Diko oo ɓamaa jom buuru. Penndo oo duppoowo tew, Kummbo oo, Amiiri oo jaati. Ɓe ngorri non faa Kummbo inne ɓami reedu. Nde o maati ndimu nden, o neli e Diko inne wara. Nde o warata nden, o saawi ley saaya makko ɓinngel bilel baatungel. Diko inne wii: • Kummbo inne, mummu gite maa, sabi so neɗɗo ana rima fuu uddan gite mum. Kummbo inne warri non. Nde o rimi nden, Diko inne suumi suka oo pati ewa, o faɗɗi ley doginirgol, o lelni ɓinngel bilel baatungel. Kummbo inne mettaa sanne, kaa faamaali ko mawnum oo waɗi ɗum. Ko ɓami reedu ɗiɗaɓurdu nden duu, o warri non. Kaa nden, ɓinngel ŋusuwel baatungel o waddi. Nde tataɓurdu nden duu, hayre o saawi, o waddi. Deeɗi tati ɗi Kummbo inne rimi ɗii fuu wo ɓiɓɓe worɓe: Hammadi, Sammbo e Yero. Nde Diko inne faɗɗi ɓiɓɓe ɓee fuu, ndegoroo doginirgol ngol faa naatawa ley sardiŋe gorko mawɗo e genndum, ɓe ndimaali abada. Aranndeejo oo nde ɓe koocci ɗum ɓe kuyi ɓe mbii: • Alla yurmike en, neldi en ɓiɗɗo. Ɗiɗaɓo oo e tataɓo oo fuu, non ɓe miili. Nii non ɓiɓɓe taton ɓee keddii e junngo gorko mawɗo e debbo mawɗo faa ɓe mawni, ɓe laatii jokolɓe, faa mawɓe ɓee maayi, ɓe keddii e nokku maɓɓe. Ɲannde wootere, hammadiijo oo hooƴi malfa mum yehi lowangal. Amiiri wuro ngoo, ɗum woni abbiiɓe jaati, oon duu yehi lowangal. Homo fuu yii lella ngaa, homo fuu enndi nga, felli nga faa homo e maɓɓe fuu sikki kaɲum tan felli nga. Nde lella ngaa saami nden, hammadiijo oo yehi faa ɓama nga, Amiiri oo duu neli maccuɗo mum hoccawa lella ngaa. Nden homo fuu wii: «Miin fiɗi nga.» Nde Amiiri oo wari yii suka jokolle oo yiɗi mo ley yonki mum sanne, kaa anndaa mo. Nde ɓe kaaldi nden, Amiiri oo wii o hooƴa lella ngaa, hokki mo nga. Ɗum weli mo sanne. Kanko duu o wii: • Faa mi yoɓe ngal teddeengal, ngaraa ɲallanaa kam alan garoowo nokku am ley ladde. Ɗum weli Amiiri, jaɓani mo teddeengal ngal. Homo fuu hooti suudu mum. Hammadiijo oo narriino gorko mawɗo oo e nguurndam mum ana haala ndiyam kaaloojam e foondu haalooru. O wii sanaa o waddana Amiiri oo huunde teentiliinde nde oon woowaa yiide. Sabi teddinɗo mo warata suudu makko. Dow sifa gorko mawɗo oo, o jokki laawol omo yaha faa o tawi: Annii ley ladde ndee ginnaaji. O wii faa o welloo fuu, ɗi keddii eɗi paɗɗa mo kaaƴe, o nootaaki. Omo yaha faa o tawi kasen goɗɗi ana njala mo, o nootaaki. Faa o yehi o ɲeɗi ndiyam kaaloojam ɗam, o nanngi foondu haalooru nduu. Ginnaaji ɗii ummii ana caaƴa sanne faa kulɓina mo. Kaa o hulaali fey, faa o warti. O lalindii faa gasi, kanko e miɲiraaɓe makko, jaɓɓaade Amiiri maɓɓe. Kaa ɓe anndaa salla abbiiɓe. Nde Amiiri oo wardi e yimɓe mum, ɓe njaɓɓitii mo ɓe ngaajii sanne, ɓe ɲaami faa ɓe kaari o holli ɓe nokku makko, sardiŋe makko e foondu nduu e ndiyam kaaloojam ɗam. Ko foondu nduu yii ɓe ɗum, wii: • Amiiri, ɓiɓɓe ɓee ɓiɓɓe maa! Tan o fillorii gila nde sukaaɓe rewɓe taton ɓee mawniri, faa e lella ngaa. Tan, ɓe fuu ɓe kaaynaa, ɓe njurŋinii, ɓe mboyi, ɓe ƴeewondiri, ɓe nanngondiri juuɗe. Amiiri oo wii: • Ngaree faa kooten. Hammadiijo oo haalani miɲiraaɓe mum, ɓe njaɓi. Kaa Hammadi wii: • Faa horra foondu nduu e ndiyam ɗam to tawi ton tafon. O warri non. O warti, o yaadi e abbiiko e miɲiraaɓe makko to inniiɓe, kam duu, ko haalanaa ɗum seyii sanne. Kaa Diko inne, nesi mum taƴi laatii waande. Taali Mi yehii wuro, baabam hokki kam lonngere ndonku-mi timminde. Mi yehii wuro baabam, taw-mi ɓiɓɓe am ɓee fuu woɗeeɓe. Njoƴƴin-mi jommbaajo am dow laawol, bellotooɗo fuu wiyan kuyuuja. Leelewal ley leeso. Mbana yahataa, mbana warataa, yawooɓe ndaɗataa mbana. Ɓiɓɓe am ɓee fuu wo sukuɲaaɓe. Teketol mbuubu heewi ganure (loonde mawnde). Kaatane ley ndiyam. Mi lummba maayo, mi lummbita maayo, mi tappa paɗe am colla ana runnda. Getogel ɓalewel ley toggere ɓaleere. Jabaabu 1. Kaata 2. Gelleeje 3. Njaaɓi 4. Ɓoccooɗe 5. Laawol 6. Padakaaje 7. Tuundi ley yitere 8. Gangariije 9. Ɓoye 10. Tennga ley hoore Amiiri wuro lobbo ŋari sanne Dum waɗiino, amiiri wuro wooto, o ŋarɗi faa sanne faa omo hoolii hoore makko. O wii so wanaa debbo ɓurɗo mo ŋari fuu, o ɓamataa ɗum. Yimɓe ana tewta faa ɓe njii e wuro wooto, ɓe tawi suka debbo lobbo sanne faa ana ɓuri amiiri oo ŋarɗude. Nii ɓe kaalani ɗum. Nde weeti nden, o humi puccu makko yaade ton. O tawi no wiiraa noon worri. O ɓami suka oo to abba mum, o wii o hokkan abba oo muddiije kaŋŋe sappo. Abba oo wii ɗum heɓataa ɓiyum. Amiiri oo ana terma faa o wii: • Mi hokkete muddiije teemedere. O jaabii: • Heɓataa. O wii: • Ndeennoo ko heɓata ɓiya oo? Abba oo jaabii, wii: • Amaana heɓata ɓiyam oo. Miɗo ndaarde pati o tampa, pati o heyɗa, pati o ɲaanoo faa abada. Amiiri oo wii: • Nanii, jaɓii. Hokki mo aadi faa abada o jippataako sooro, o yihataa naange. Amiiri oo huurtini mo, yaadi e makko wuro mum. Faa ɗum waɗi lebbi, tan suka oo wokkiti, nii fuɗɗi wullude. Jom suudu makko lamndii mo ko o woyata, maa ko ɲakani mo e aduna. O jaabii, o wii o yeewaa. Gorko oo lamndii ko yeewtinta mo. O wii omo yiɗi tiimtorgal kaŋŋe ngal o tiimtoroo, ana yeewtina mo. Hono naanen, wayluɓe noddaa, tafi tiimtorgal ngal, ngal ŋeɲaa kulle ladde faa ngal heewi. Ɓe ngorri noon faa ɲannde wootere, gorko oo yalti fajiri law, tan suka jokolle lobbo ŋari sanne, kaa o gariibu o walaa fay huunde. O garbinii debbo oo, hokka mo sabi Alla ko ɓuri fuu yidde e adunaaru nduu. Debbo oo jaabii: • Ko ɓur-mi yidde e adunaaru nduu kaa yo ɓiɗɗo, kaa mi walaa. Kaa miɗo jogii tiimtorgal kaŋŋe ngal njiɗu-mi sanne, ngal goram tafani kam faa mi yeewtira. Hono ngal, hokki mo ngal saabi Alla mo o inndi oo. Gariibu oo yehi wuro mum`en, ana tacca seeɗa seeɗa e kaŋŋe, ana sootta, ana laatoo jom jawdi faa gasi. Omo warra ko Alla, wuro ngoo hoolii mo, hokki mo laamu. Caggal debbo oo hokkii gariibu oo tiimtorgal ngal, gorko oo wayri yiide debbo oo ana tiimtoo. O lamndii ɗum no tiimtorgal ngal waɗi, debbo oo haalani mo no waddi e gariibu oo, gorko oo bilaa sanne faa mo wii: • Hollam junngo ngo kokkir-ɗaa gariibu oo tiimtorgal ngal O holli junngo makko ɲaamo, gorko oo nanngi ngo tacci ngo, seeri debbo oo, riiwii mo, mo yalta e galle mum. Debbo oo woowaa naange, mo tampi sanne fade makko jippaade sooro ngoo, o fonndii wuro maɓɓe. Ɲalooma fuu, mo suulta ley leɗɗe kaa jemma fuu mo yahan, faa mo tampi, mo daali. Sukaaɓe jokolɓe ɗiɗon tawi mo ley ladde, ɓe njurmii mo, ɓe lamndii mo ko foti waddude mo ɗoo, o fillanii ɓe. Ɓeen mballi mo faa mo yottoyii abbiiko. Abba oo barkini sukaaɓe jokolɓe ɓee sanne. Gariibu mo mo sakkii tiimtorgal kaŋŋe ngal oo ana tewta debbo faa yimɓe kaalani ɗum haala debbo oo. Kaa mo anndaa salla ɗum gen kaananke cakkuɗo mo oon noon. O ƴami, o hokkaa ɗum, o huurtini ɗum. Kaa no debbo oo foti woodde, o taykaaki salla junngo mum ko taccaa. Nde kuurtungu oo dammbitii nden, gorko oo se’ini laana faa ɓe njaha wuro maɓɓe. Debbo oo sulli sanne, sabi junngo mum yo tayngo, mo ɲaagii Alla suura mo pati yimɓe anndita mo guddo. Saabi Alla mo gariibu oo wardi e makko oo so mo hokki ɗum tiimtorgal ngal, nde saabanii mo junngo tayngo ngoo. Debbo oo fukkii ley jemma, o fini e baawɗe Alla, o tawi junngo ngoo dobii. Debbo oo yettiri Laamɗo ko waɗani ɗum koo. O wondi e goriiko faa Alla hokki ɓe ɓinngel gorel, gorko oo ana horsini ngel sanne. Gorii debbo oo aranndeejo oo, taccuɗo junngo makko oo, ana yaara caggal fajiri fuu, gilla nde mo tacci junngo debbo oo ndee, faa o timmini jawdi makko, faa omo garbinoo. Wuro ngoo ittii mo e amiiraaku. Omo yaha, omo garbinoo faa mo nani haala Amiiri wuro jom jawdi oo. Fajiri law, o wari e gen amiiri oo, tawi gorko oo yaltidi e ɓinngel mum gorel ngel faa ɓe njiildoo e ley wuro fade naange wulde. Amiiri talkinɗinɗo faa laatii gariibu oo, wari e debbo oo, wii: • Fii sabiilillahi! Hokkam ko ɓur-ɗaa yiɗude e adunaaru nduu fuu. Debbo oo jaabii, wii: • Subahaanahuu! Ko ɓur-mi fuu yiɗude e adunaaru nduu, yo ɓinngel am gorel, ngel nee abba mum yaltidii e mum, kaa miɗo jogii goje kaŋŋe ɗe goram tafani kam faa mi yeewtira, miɗo yiɗi ɗe sanne. Debbo oo hooƴi ɗe, hokki mo. Nde mo wari faa mo jippoo sooro ngoo ndee, o hawri e gorko oo. Oon wii mo: • Yaa yoppoy ko kooƴu-ɗaa ɗum, a gujjo. Debbo oo jaabii: • A wihaay miin hokku maa naa? Ndeen o fillanii gorko oo no ɓe ngaddi. Ɗum welaali gorko oo sanne, kaa mo miccitii no mo sakkiraa tiimtorgal kaŋŋe ngal nii e junngo gen kaananke oo. O yamiri hoorɓe loota mo, kokka mo kaddule kaɲum e ko mo ɲaama, kanko kaa mo yalti. Gorko koɗo oo ana ɲaama, ana ƴeewa debbo oo, laatii hono annditii ɗum nii, kaa omo anndi oon junngo mum ko taccaa. Mo lamndii debbo oo yalla ana anndi debbo mo junngo mum taccaa, gen amiiri kiiɗɗo naa? Debbo oo duu wii: • Aɗa nanndani kam e goram aranndeejo, kaa oon kaa wanaa gariibu, o kaananke wuro. Gorko jaabii, wii: • Miin noon Debbo oo duu wii kaɲum noon! Kaa Alla dobii junngo mum ngoo. Ɓe ɗiɗon fuu ɓe kaayɗinaa, ɓe mbemmbaa, ɓe tawi ɗum Alla fodi. Ko goriiko oo warti koo, mo fillanii ɗum no ɗum laatirii. Gorko oo wii mo: Miin duu, miin woni gariibu mo cakku-ɗaa tiimtorgal kaŋŋe oo. Homo fuu annditi banndum, simtiri, anndi Alla waawi. Ndeen amiiri gorii debbo oo, wii o ɲiɓanee sooro hono ngo mum ngoo, o naati. Wii o suɓoo debbo mo o yiɗi ley wuro ngoo fuu, ɓamani mo, ɓe ngondi faa abada. Puri 11. Mi hawrii e pooli: wooturu nduu ana ardii ɗiɗi, wooturu nduu ana hetti caggal ɗiɗi, wooturu nduu ana tummbii hakkunde ɗiɗi. Hono foti ɗii pooli? Miɗe yaha luumo, pantu-mi esam, o neldi kam buuɗi makko teemedere, o wii: Mi soodana mo daabaaji: bey, baali e nay faa daabaaji ɗii kiɓɓa teemedere. Njaa-mi luumo, taw-mi nagge fuu buuɗi joy, mbaalu fuu mbuuɗu, bey joy fuu mbuuɗu. Hono ngaɗan-mi faa teemedere ndee heɓa daabaaji teemedere, pati mbuuɗu fuu heddoo? Jabaabu: 12. Pooli ɗii yo tati Mi soodan nay sappo, laatoo buuɗi debe e sappo, baali debe laatoo buuɗi debe, bey debe e sappo laatoo buuɗi sappo. No debbo gooto foti yiɗude adunaaru Waɗiino e jamaanuuji debbo gooto, wii so rimi ɓiɗɗo ɓurɗo ɗum ŋarɗude fuu o faɗɗayan ɓinngel ngel ladde. Alla waɗi o rimi ɓiɗɗo debbo, yimɓe fuu mbii ɓiɗɗo oo ana ɓuri inna oo ŋarɗude. Inna oo acci faa suka oo ƴoƴi. Ɲannde wootere omo yaha teenoyde, o naɓi cukalel ngel ladde. Caggal o tilike teenude o joƴƴini cukalel ngel ley lekki bannge waande, o wii ngel dooma mo, jooni o waran. Nii o hooti cuuɗi, o yoppi ngel ton. Cukalel ngel doomi faa tampi engel wulla. Gorko gooto ana waɗɗii ngeelooba, wari tawi cukalel ngel ana wulla, o lamndii ngel, ko saabi so engel wulla? Ngel wii mo: • A yiyanaali kam ton innam naa? Gorko oo wii ngel: • Hoto inna maa jeyaa? Ngel jaabii gorko oo: • Mi anndaa! Ngel yurminii gorko oo faa sanne, nii o ɓami ngel, o waɗɗini ngel dow ngeelooba makko. Tawi suka oo inna mum haɓɓaniino ɗum ceede tati e keeci mum. Suka oo ɗo waɗɗii dow ngeelooba ngaa, hunti ceede mum ɗee haɓɓi e samme ngeelooba gorko oo, eɓe njaha faa ɓe njottii ngenndi ngootiri, o naɓi suka oo to Amiiri ngenndi ndii, gorko oo fillanii yimɓe ngenndi ndii no o hoocciri suka oo ley ladde. Nde gorko oo wii faa witta nden: Suka oo heddii ana wulla, wii kaɲum jey ngeelooba ngaa. Haala kaa laatanii yimɓe ngenndi ɓee wemmbere. Ɗum laatii sariya hakkunde maɓɓe. Yimɓe ngenndi ɓee mbii suka oo holla maande mum. Suka oo wii: • Ceede tati ana kaɓɓii e samme ngeelooba ngaa, miin jey nga. Gorko oo hunii waatii so ceede tati tawaama e samme ngeelooba ngaa fuu, o harminii nga faa yeeso Alla. Nde yimɓe ngenndi ɓee ƴeewunoo nden, tawi ceede tati ana kaɓɓii e samme magga. Yimɓe ɓee mbii: • Suka oo ngoongoto, kaɲum jey ngeelooba ngaa. Nii gorko oo jippii hokki suka oo ngeelooba ngaa, wittiri koyɗe ɓole ɓernde mum ana woya. Suka heddii e junngo Amiiri faa o laatii surba debbo, sakiraaɓe makko anndaaka. Amiiri ngenndi ndii huurtini suka oo, sabi kaɲum duu ɓooyii heɓaali ɓiɗɗo. Ko o ɓami suka oo koo kaɲum duu ɓooyi rimaali, kaa ana jogii korɗo mum debbo kaamilɗo, o wii ɗum so rimii fuu hokka mo ɓinngel mum ngel, de ko yiɗi fuu waɗa ley galle ton - korɗo debbo oo jaɓani mo. Kanko suka oo lewru fuu o ɓama licce o watta ley reedu makko faa korɗo debbo oo maati ndimu mum. Yehi rimoy to suka debbo oo, o lootii faa o laaɓi. Suka debbo oo jooɗii ley ƴiiƴam ɗam gere ɓinngel ngel, o neli Amiiri haalanee o rimii o heɓii ɓiɗɗo gorko. Amiiri e jamaa mum fuu kuyi faa sanne, sabu abada o heɓaali ɓiɗɗo. Ɲannde wootere omo womina ɓinngel ngel fuu, o wii: • Coo wajjere, coo wajarde, inna maa waawi bonnde teetii joom ngeelooba mum, teetii ma aan duu inna maa. Tawi jokko Amiiri gooto warii faa yara ndiyam, nani haala kaa tan, wii debbo oo: • Eyyo! Ɓiɗɗo oo wanaa ɓiya naa? Debbo oo jaabii, wii mo: • Gilla Amiiri laatii giɗo maa a yarii cobbal makko njumndi ngal na? Gorko oo gila nani haala cobbal ngal tan, yeggiti haala ɓinngel ngel. O wii: • Abada o yaraali ngal cobbal. Debbo oo naati ley suudu yaltini hokki mo, o yari. Debbo oo wii mo o loota hunduko makko pati Amiiri oo anndita. O looti hunduko makko, debbo oo wii: • Laaɓaali. Sabu ɗemngal maa ngal ana oolɗi, waddu mi heefene faa laaɓa pati Amiiri anndita. Nii o ɓattii debbo oo nanngi ɗemngal ngal tacci. Ƴiiƴam heddii ana jooroo. Gorko oo fonndii bolongal Amiiri, nde o yottii ndee, yimɓe ngonnooɓe ɗoon ɓee fuu immii cakkitii o faa lamndoo mo, nii o sappii debbo Amiiri oon. Debbo oo lamndaa, jaabii ɓe, wii kaɲum kaa yiino omo dardii e jom`en pucci, kaa anndaa ko ɓe kaaldi, tawan ɓeen tacci ɗemngal makko so ndilli. Wakkati oon fuu Amiiri wii: • Pucci kumee, pucci kumaa. Wii ɓe tewɲa jom`en pucci ɓee. Jamaa oo tewɲi henndu, njiiloyii faa tampi ɓe njiyaali fay huunde, nii ɓe ngarti. Taali tacciti: 13. Debbo lobbo mo ɓamataake Ɓiɓɓe am ɓee fuu ɓe kumitirngol gootol Kaɓɓu-mi puccu am ley suudu laaci makku ana yalti sella Mi yehii wuro baabam, taw-mi yimɓe fuu ana njala. Jabaabu: 14. Leelewal Piisirɗi Curki Liyeewa pernga (haabu)